U Centru za kulturu i informisanje sinoć je promovisan roman „Krvavi zavjet“ autorke Dijane Nešković Stepjanović. Iako je autorka, mlada profesorica srpskog jezika, koja nije zapamtila rat radnja ovog romana smještena je u ratne godine i govori o teškoj sudbini djevojke Ivane.

Ivana, glavni lik romana „Kravi zavjet“ je djevojka koja je proživjela sve muke koje mogu zadesiti jednog čovjeka. Brat joj je poginuo u ratu, odrastala je bez majke, sa ocem alkoholičarom, koji ju je na kraju prokockao i natjerao da se uda za muškarca kojeg nikada nije vidjela i koji je mnogo stariji od nje. Zbog toga Ivana bježi od kuće i pronalazi novu ljubav u Foči, kaže autorka romana Dijane Nešković Stjepanović:

„Preokret u Ivaninoj ličnosti dešava se kada izgubi nevinost sa oženjenim čovjekom, iako je ona sva u duhu matrijarhata. Potom sebi daje novu šansu, kada pronađe ljubav u Foči. Iako joj je otac rekao da se nikada ne vraća u rodni kraj, Ivana se ipak  vratila gdje je na kraju i stradala“.

Iako autorka romana nije zapamtila rat, član je porodice u kojoj su mnogi izgubili živote početkom devedesetih godina. Iz svih priča koje je slušala u porodičnoj kući rodila se ideja za ovaj roman.

„Ja sam u ratu izgubila brojne članove najuže porodice. Kada prilikom odrastanja  slušate te priče, shvatljivo je zašto je ovaj roman tako napisan i zašto on nema srećan kraj“, zaključila je Dijana Nešković Stjepanović.

Ovo je prvenac mlade profesorice Dijane Nešković Stjepanović koji je nastajao u periodu od deset godina, a počela ga je pisati još u srednjoškolskim danima, ističe profesorica srpskog jezika Milica Simović. Simovićeva dodaje da je Dijana, za razliku od onih koji svoje korake u književnosti uglavnom počinju lirskim stihovima, hrabro zakoračila u svijet proze:

„Ona se u ovom romanu ne bavi srećnom jednostavnom tematikom. Period koji obuhavata roman su devedesete godine i okarakterisan je ratnim dešavanjima koje su imale uticaj u svim sferama života. Problematika romana koncentriše se na dvije tačke, porodicu i uticaj rata na porodicu.  Autorku zaokuplja sudbina žene nakon građanskog rata i to se javlja iz više razloga. Ona bira događaje koji su joj bliski a koji su, kako je i sama govorila, ostavili posljedice na njenu porodicu“.

Ivaninim likom je u romanu potvrđeno da su žene najveći gubitnici u svim ratovima u istoriji, jer i kada se rat završi pobjedom ženska patnja se nastavlja jer ostaju bez najbližih, zaključila je Simovićeva.

Izvor: Radio Foča